Menu

Société

Rezistans ek Alternativ : Fet Travay 2023, vinn dan Lamars 1 Me


Rédigé par Stefan G. Gua le Mardi 25 Avril 2023

Invitasion a tou travayer - Zenn-Senior, Fam-Zom, Lavil-Vilaz, Maniel-Intelektiel. Vinn an fami. Vinn marse pou sanz to pei. Vinn marse pou Nouvo Drwa Travayer. Vini apartir 9.30, St Jean, Q. Bornes. Lamars pou al fini La Riviere Ebene, B. Rose.



Rezistans ek Alternativ : Fet Travay 2023, vinn dan Lamars 1 Me
Le 1 Me 2023, enn ti laksion kapav amenn enn gran sanzman! Ena fwa enn ti-laksion kapav amenn enn gran sanzman dan listwar enn pei. Nou pe viv sa moman presi la pou Fet Travay 2023. Enn ti laksion, kouma Lamars 1 Me ansam avek ou fami, lazenes oubien kamarad landrwa. kapav antrenn enn gran sanzman, enn sanzman sistem pei ek lavi lepep. 

Pa res Lakaz! Moris pe atann twa, li bizin twa!;Dan plas res lakaz, to kapav batir enn Nouvo Moris, si to vinn dan Lamars 1 Me, apartir 9h am, Rond Point St. Jean, Quatre Bornes. 

Pa perdi letan al miting politik tradisionel;Pa perdi letan al miting politisien tradisionel dan gouvernman. Avan eleksion zot ar travayer apre eleksion zot ar kapitalis, zot ar mafia, zot kouver krim politik, zot kokin, zot vann pei, zot ranpli zot pos, zot sem divizion kominal, zot diviz lepep!

Travayer twa ki ena pouvwar, twa ki kapav sanz pei! Travayer, twa ki kre larises. Depi lepok esklav-kouli, depi lepok lekonomi kann, pass par zonn frans, lotel, diferan lindistri, servis, ziska lepok zordi, ki li par travay maniel ou travay intelektiel, se twa ki finn batir pei. Twa, to form parti sa 560,000 ki salarie, oubien sa 200,000 dimounn ki travay pou zot mem, oubien sa plis ki 250,000 pansioner, ki finn vers zot laswer pou lekonomi pei. An tou nou plis ki 1 milion! Se nou, se twa, se ansam kouma enn KLAS ki nou ena pouvwar. Le 1 Me, to plas, li St Jean, apartir 9 a.m.! To bann anset inn lager pou fer sa zour la vinn konze piblik pou avans to lintere ek konba. Alor onor a zot memwar!

Moris dan enn lakwaze so listwar avek tou kalite kriz. Kriz inegalite sosial Enn kote lavi pe vinn depli an pli ser. Klas travayer, dimounn mizer me osi klas mwayenn, pe port fardo ogmantasion kou lavi. Zenes pa pe trouv enn lavenir dan Moris. Boukou pe kit pei. Derier enn fasad modernite ek avanse sosial ena enn sistem pouri ek inzist. De lot kote klas kapitalis pe re-anrisi apre ki zot finn profit larzan lepep pandan Covid-19 san rande. Aster zot pe refer profi par miliyar. 

Kriz sistem Anmemtan sistem ki nou finn erite depi lindepandans finn pouri net: sistem elektoral, politik, lapolis, leta, boukou lezot institision inn pouri net. Skandal, koripsion, asasina, mafia, pourisman institision piblik pe degout boukou dimounn. 

Kriz ekolozik Anparalel ena enn akselerasion destriksion ekolozik ek akaparman patrimwann natirel par kapitalis lokal ek etranze, ki pe dekouraz boukou zenn ek dimunn ki kontan lanatir. Pri later ek lakaz pe monte an fles pou zenes moris. 

Danze divizion kominal Tou sa pe deroule, dan moman kot sertin politisien, sirtou depi rezim o-pouvwar, pe pli an pli agrip lor divizion kominal dan kontext eleksion zeneral. Zot mem pare pou alim dife kominal, mem si sa kapav antrenn violans ek bagar. Fode pa klas travayer ek lepep tom dan sa piez-la.

Seki pou arive dime, depann lor ki sime nou swazir zordi!  Kan nou divan enn lakrwaze vedir nou ena pou swazir. Swa nou dir tou korek ek nou asim responsabilite pou deriv ki pe agrave sak zour. Swa nou dir, inn ler pou azir par koumans fer enn aksion ki pou sanz kitsoz. Pa swazir pa enn swa, li vedir swazir res parey. 

Moman Istorik similer a 1936 ek 1969

Moman istorik zordi resanble 1936, kan sistem kouli ti ariv a so lafin, kan klas travayer ti pran nesans kouma enn klas, ek sistem ekistan ti inkonpatib avek sa devlopman-la. Laksion bann travayer ki ti marse pou vinn Champ de Mars, pou fond Parti Travayis, Dr Curé, ti adopte enn Manifest Istorik. Toutswit apre, sa finn antrenn boukou avanse sosial ek politik: drwa pou sindike, drwa de vot, drwa a pansion iniversel, drwa travayer ek lindepandans pei. 

Moman istorik zordi resanble 1969, kan apre Lindepandans sosiete Moris ti sibir sekel bagar rasial, koalision post indepandans ek zel de saler klas travayer. Sistem ki ti ne apre lindepandans ti inkonpatib avek aspirasion nouvo ki ti pe emerze. Lerla ti laksion enn group aktivist ki ti lans Club Des Etudiants, fer lamars anti-Alexandra, swivi par nesans MMM ek GWF. Tou sa ti antrenn lavansman pou dekolonizasion kiltirel, pou morisianism, drwa travayer, ledikasion gratis ek drwa demokratik. 

2023: enn moman istorik desiziv

Azordi 55-an apre Lindepandans nou dan enn sitiaison similer a 1936 ek 1969. Sistem sou lekel Moris inn opere, inn vinn obsolet, inn depase, pou pa dir pouri. Li inkonpatib a aspirasion profon lepep Moris. Bizin enn sanzman profon sistem-la. Sanz zis gouvernman pa pou sifi. Pran ninport kisann-la depi lopozision met o-pouvwar dan sa sistem la, li pou prodwir preske mem pouritir!. Boukou dimounn finn deza ariv a sa konklizion-la. Pou amenn sa sanzman sistem la, bzin sanz Konstitision Pei limem. Ek lerla sanz bann lalwa ek gouverne selon sa nouvo konstitision-la. 

Kifer nou pe dimann ou vinn marse ansam Lindi 1 Me? 

Sertennman pa pou met enn nouvo Premie Minis o-pouvwar. Sertennman pa pou met enn nouvo gouvernman o-pouvwar. Me pou met enn Nouvo Sistem anplas pou prosenn 50-an, kot pouvwar pou dan lame lepep, kot Moris pou fer bon viv, kot lanatir proteze, kot nou viv an armoni ant nou mem ek lanatir. Si ou partaz sa vizion la, alor pa ezite vini le 1 Me, st Jean, apartir 9am.!

Pou ki bann revandikasion nou pe invit ou marse ansam le 1 Me, depi St Jean?

1. . Pou sanz sistem ek sanz konstitision
• Pou sanz sistem eleksion, pou eliminn kominalism, pou elekter ena drwa met deor Depite ki fane apre eleksion, pou ena enn doz proporsionel kot Depite reprezant so lide politik olie kominal, pou larzan kapitalist ek mafia pa koromp eleksion. ek gouvernman.
• Pou met tou drwa ekonomik, sosial ek kiltrel ki rekonet par UN, dan Konstitision. Savedir inklir drwa a lasante, lozman, travay, ledikasion, pansion, lagrev dan Konstitision. 
• Pou drwa Lanatir dan Konstitision, pou protez trezor ek patrimwann natirel komin pei.
• Pou nou vre listwar rant dan Konstitision
• Pou nou Konstitision promouvwar lape.

2. Pou nouvo drwa pou travayer Moris-Rodrig

• Pou ki ena nouvo lalwa pou fer aplik tou drwa travayer, kan patron fer obzeksion pou aplik lalwa. 
• Pou ki ena nouvo drwa travayer pou siklonn, lapli toransiel ou lezot dezast ki lie avek kriz klimatik. Nou pe reklam enn nouvo sistem lasirans pou travayer.
• Pou nouvo drwa parantal, 50 konze parantal, 5 par-an, pou travayer okip zot zanfan ziska 10-an 

3. Pou selebre nou Morisianism

• Pou lans enn warning kont seki pe rod alim dife kominal, ki kapav dezener ar violans-bagar, sirtou kan eleksion ki pe vini. Lamars pou selebre Morisianism, ek refiz divizion klas travayer. 

4. Pou selebre 85-an Fet Travay Moris, pou demontre ki se klas travayer ki ena vre pouvwar

• Premie fwa Fet Travay ti selebre Moris, sete par Parti Travayis, Maurice Cure, dan kiosk Champ de Mars. Laba parey, kouma sann fwa ti vot bann rezolision istorik, ki amenn drwa sindika, sifraz iniversel ek lindepandans pei. Alor li nou devwar pou selebre sa laniviser 85-an par partisip dan Lamars 1 Me, St Jean. Anou kre listwar, demontre ki se klas travayer ki ena vre pouvwar!

Vinn an fami, kamarad, koleg. Amenn enn manze-bwar pou partaze ansam. 
Amenn ou ravann, djembe, tanbour le 1 Me 9h anfas legiz St-Jean pou nou fer rezonn lavwa klas travayer.

Kouma transpor pou organize?

1. Nou ankouraz ou vinn par ou prop mwayen transpor, me pa vinn tousel. Amenn 3-4 kamarad, pou transmet valer lalit travayer ek valer konba pou enn nouvo Moris. 
2. Si ou bizin transpor ki Komite Lamars 1 Me pe organize pran kontak avek komite organizater pli vit posib. Tel Dany lor 57 95 12 14 ouswa Ashvin lor 57 99 25 49. Nou organiz transpor kolektif 4 kwen Moris.
3. Si ou kapav organiz 13 dimounn dan ou fami ek lazenes dan ou lantouraz ou lezot travayer depi site travay pou vini, fer nou kone, pli vit posib. Komite Organizater pou gete si li posib met enn Van a ou dispozision. Tel Dany lor 57 95 12 14 ouswa Ashvin lor 57 99 25 49 pou diskit bann modalite pratik pou Van 13 plas. Nomb limite. Alor fer vit! 

Lamars 1 Me 2023 pe organize par Rezistans ek Alternativ (ReA) - Mouvman ekososialist ki milit pou Morisianism, Drwa Travayer, Lazistis sosial-ekonomik, Demokrasi partisipativ, Lekonomi Solider Promosion 'caring economy', Rekonesans Drwa reprodiksion ek sosial fam, Drwa lanatir ek defans patrimwann natirel vivan, liberte sitwayenn, promosion lape ek dekret Losean Zonn de Pe. 

Rezistans ek Alternativ koni pou so konba epik kont klasifikasion kominal kandida dan eleksion.
Rezistans ek Alternativ rekoni pou so kontribision inik-omond, dan devlop enn mouvman lepep, plizier milie dimounn lor Mahebourg Waterfront pou konstrir par milie boue artizanal pou anpes marenwar Wakashio propoze an 2020, alor ki gouvernman ti fote. 

General Workers Federation (GWF) -  Fer de lans deziem vag konba istorik klas ouvrier morisien pandan plis ki 50-an. A-la-la baz bann gran lagrev istorik dan lane 70. Sirtu dan transpor, lepor, lindstri sikriyer, A-la-baz bann gran lavansman klas travayer morisien. GWF touzour pronn demokrasi dan lekonomi, avek lotozesion ek ko-zesion kouma vizion pou organiz travay ek lekonomi. 

Sugar Industry Joint Negotiating Panel (JNP) -  Regrup tou sindika istorik Lindistri Sikriyer, ki a-la baz flanbe konba travayer dan lane 30-50 osi ki bien ki lane 70. 

An 2014, bann sindika JNP ti a-la baz premie lagrev legal sou nouvo Employment Relations Act. JNP parmi bann sindika pli korians dan Moris. JNP zordi enn model linite travayer ek linite sindikal dan enn sekter.

Centre for Alternative Research and Studies (CARES) - Se enn Lasosiasion bann aktivist, enn NGO, ki organiz bann kour lor formasion sindikal ek politik, listwar emansipasion travayer osi bien ki bann gran Lekol Lekolozi Nasional, Losean Indien ek Internasional. CARES ti enn parmi bann fondater kreasion platform Aret Kokin Nou Laplaz, Kolektif Lenerzi Renuvlab, Lawva Losean. CARES osi soutenir ek ankadre bann mouvman travayer, peser, ti planter, ti prodikter, zenn. CARES osi aktif dan plizier rezo Losean Indien ek Southern Africa ek internasional. 

Kouma ou trouve se bann lorganizasion kredib ki pe invit ou marse avek ou fami le 1 Me. 
San ezitasion vini. Vinn inpe boner ou ekrir ou prop pankart!

Mardi 25 Avril 2023

Nouveau commentaire :

Règles communautaires

Nous rappelons qu’aucun commentaire profane, raciste, sexiste, homophobe, obscène, relatif à l’intolérance religieuse, à la haine ou comportant des propos incendiaires ne sera toléré. Le droit à la liberté d’expression est important, mais il doit être exercé dans les limites légales de la discussion. Tout commentaire qui ne respecte pas ces critères sera supprimé sans préavis.


LES PLUS LUS EN 24H