Menu

Culture

[Bebet Lanwit] ENN ZOUR DAN ENN PEI… MMA TELESILLE EK PPA LINDOR. (Premie Parti)


Rédigé par Bebet Lanwit le Mercredi 19 Septembre 2018


Dan bann lane 1880, Charles Baissac, parey enn etnolog, koumans fer kolektaz bann eleman tradision oral dan Moris : savedir bann zistwar, bann sirandann, bann sante... Li pibliye so bann resers dan enn liv ki sorti an 1888 e ki apel Folk-lore de l’île Maurice. Dan prefas sa liv-la, li prezant so linvanter kouma enn zafer « post-mortem » parski pou li, sa « literatir »-la pe disparet.



[Bebet Lanwit] ENN ZOUR DAN ENN PEI… MMA TELESILLE EK PPA LINDOR. (Premie Parti)
Pou rapel nou 53 an apre labolision lesklavaz. Dan so kolektaz, Charles Baissac al get de vie dimounn ki li apel « deux pauvres vieux noirs » : Sa 2 dimounn-la se Mma Telesille et Ppa Lindor ; pou nou, sa 2 dimounn-la santral dan veikil ek transmision enn kiltir oral, ki sorti depi lepok lesklavaz. Anfet, zot ti 2 « rakonter ».

An 3 vole, nou pou fer enn vwayaz pou dekouver rises enn patrimwann ki Mma Telesille ek Ppa Lindor finn kit pou nou.

Premierman nou pou gete ki kalite kreasion ena dan liniver enn sosiete plantasion. Sa landrwa kot drwa imin pa existe, anfet, ena kreasion de enn zafer ki nou pa atann.
Lerla nou pou kapav konpran kouma sa « loralitir »-la li enn eleman rezistans. Enn rezistans kont barbari, enn rezistans ousi pou perpetie seki nou ena de pli presie : nou limanite.
Anfin, nou pou gete azordi ki bann lanze kontanporin pou prezerv sa memwar-la. Dan ki manier nou pe kontign sa tradision-la pou inskrir noumem dan Listwar nou pep.
 
Prodiksion dan enn liniver sinis.

Nou tradision oral pran nesans dan liniver pli sinis ki kapav existe. Dan sa liniver-la, bann domine ek oprese  koumadir bann zwazo ki ena enn sel lezel. Si nou repran sa metafor-la, nou kapav dir ki devlopman enn tradision oral permet kreasion sa lot lezel-la. Kouma ? Dabor lar oratwar se enn zafer vivan. Kan nou koz tradision oral, nou konpran ki nou dan enn lemond kot laparol marse. Fode dimounn zwenn, koze. Anou mazinn nou aster dan liniver plantasion. Eski ti gagn letan zwenn pou partaze ? Pa bliye ki dan karo ena kikenn ki pe veye. Donk, sa moman kot bann esklav ti pe reisi zwenn, li ti enn moman bien presie. Samem moman kot anmemtan nou pe viv kreasion langaz kreol, nou pe ousi viv nesans enn tradision. Sa tradision oral la li alafwa enn kreasion ek enn rekreasion. Anou pran lexanp enn-de sirandann.

Si mo dir SIRANDANN ? Zot reponn- SANPEK !
Bred galoupe ? Yev
Piti kraz mama ? Ros kari
Mo zet mo mouswar dan dilo, zame mo kapav mouy li ? Fey sonz
Bayonet par deryer? Mous zonn
Bwa debenn dan dilo ? Angiy
Boutey andan, divin deor ? Zanblon
 
Dan repons a sa bann sirandann-la nou trouve ki tou fer parti lespas dan ki bann dimounn-la pe viv. Yev, ros kari, fey sonz, mous zonn, angiy… tousala fer parti enn kotidien. Nou kapav dir ki sa se enn volonte, o-dela tou soufrans, inskrir zot dan pei kot zot ete, pou kree enn lien ar sa pei-la.
Kreasion bann sirandann, se enn prosesis extraordiner dan sans ki nou pe kree enn limaziner, enn limaziner prop a enn pep.
Pli lao, nou ti pe koz rekreasion. Kan nou lir zistwar ki Baissac finn kolekte, nou retrouv enn tradision ki depas nou frontier. Enn tradision ki dan berso limanite mem. Koumadir li grave dan pli profon nou memwar. Ena enn koze kot bann amerindien ki res dan paraz montagn Andes ki dir : Enn zistwar li kouma enn lespri ki flote dan ler. Li kapav viv pandan boukou lane, me kouma li gagn fin, li nek poz lor zepol kikenn ek dimounn-la bizin rakonte. Bann zistwar Tizan, Yev, Bolom loulou nou retrouv zot dan lezot form, lezot apelasion dan boukou parti lemond. Kot nou, Petit Poucet, vinn Tizan, Renard vinn Yev, Ogre vinn bolom loulou.
Sa dinanism kreasion ek rekreasion la, li fer parti « set-up » rezilians pep kinn redir a lesklavaz. Se sa dinanism-la ki permet lot lezel-la forme.

Aster ki finn gagn lezel…bizin anvole !

 

Mercredi 19 Septembre 2018

Nouveau commentaire :

Règles communautaires

Nous rappelons qu’aucun commentaire profane, raciste, sexiste, homophobe, obscène, relatif à l’intolérance religieuse, à la haine ou comportant des propos incendiaires ne sera toléré. Le droit à la liberté d’expression est important, mais il doit être exercé dans les limites légales de la discussion. Tout commentaire qui ne respecte pas ces critères sera supprimé sans préavis.


LES PLUS LUS EN 24H